Od 1. siječnja 2026. u Hrvatskoj stupaju na snagu izmjene u zakonu koje će promijeniti način na koji se obračunava energija iz solarnih elektrana. Najviše spominjana promjena odnosi se na ukidanje dosadašnjeg modela netiranja, odnosno “net meteringa”. Umjesto dosadašnje prakse gdje se proizvedena i potrošena energija kompenzirala kilovat-sat za kilovat-sat, uvodi se novi model – net-billing.

Ova promjena već sada izaziva brojna pitanja kod građana koji planiraju investirati u solarne elektrane. Hoće li se ulaganje i dalje isplatiti? Što konkretno znači ukidanje netiranja? I ima li smisla požuriti s gradnjom elektrane prije 2026.?

U nastavku donosimo pregled ključnih informacija, pojašnjenje novih pravila te realne posljedice koje će korisnici osjetiti u praksi.

Što je do sada značilo netiranje?

Dosadašnji sustav netiranja funkcionirao je na vrlo jednostavan način: kada vaša solarna elektrana proizvede višak energije, on se šalje u mrežu i “sprema” kao kredit. Kada kasnije iz mreže preuzmete struju, primjerice noću ili tijekom zimskih mjeseci, taj se kredit koristi za pokrivanje potrošnje.

Takav obračun bio je vrlo povoljan za kućanstva jer je omogućavao gotovo potpunu kompenzaciju, uz određene uvjete. Omjer otkupa je kod elektrana sa trofaznim priključkom bio 3:1, dok su monofazni priključci uz to imali limit slanja u mrežu od 3.68kW u datom trenutku. Nije bilo riječ o klasičnom net meteringu kakav je poznat u EU, no mnogi su upravo zbog toga ulagali u solarne elektrane pretpostavljajući da će se njihov godišnji račun svesti na minimalne iznose: samo naknade za mrežu i obračunsku snagu.

Što se mijenja od 2026.?

Od 1. siječnja 2026. Hrvatska prelazi na sustav net-billinga. To znači da se proizvedena i potrošena energija više neće direktno kompenzirati. Umjesto toga:

• Višak proizvedene energije koji pošaljete u mrežu prodaje se po tržišnim ili reguliranim otkupnim cijenama, koje su u pravilu niže od cijene koju plaćate za potrošenu struju.
• Energija koju povlačite iz mreže naplaćuje se po punoj cijeni, uključujući mrežarinu i naknade.

Drugim riječima, vrijednost kilovat-sata koji vi proizvedete i pošaljete u mrežu bit će manja od cijene kilovat-sata koji preuzmete iz mreže.

Postoji prijelazno razdoblje za one koji požure

Važno je naglasiti da zakon predviđa prijelazni period. Ako korisnik podnese zahtjev i dobije obavijest o priključenju solarne elektrane do 31. prosinca 2025., zadržava pravo na stari model netiranja još deset godina od dana priključenja.

To znači da svi koji krenu u projekt u idućim mjesecima mogu mirno računati na povoljniji model sve do 2036. godine. Upravo zato mnogi stručnjaci naglašavaju da je sada pravi trenutak za odluku o ulaganju, jer se tako osigurava duga stabilnost i predvidljivost.

Što net-billing znači u praksi?

Kod novog modela građani i dalje imaju korist od solarnih elektrana, ali se struktura isplativosti mijenja. Umjesto da se fokus stavi na količinu energije poslanu u mrežu, naglasak se stavlja na vlastitu potrošnju u stvarnom vremenu.

Drugim riječima, što više energije iskoristite odmah u svom kućanstvu, to je povrat investicije veći. Primjeri su korištenje kućanskih aparata tijekom dana dok solarna elektrana radi, punjenje električnih vozila ili grijanje vode.

Zbog toga se sve više preporučuje kombinacija solarnih panela s baterijskim spremnicima. Baterije omogućuju pohranu viškova tijekom dana i korištenje navečer, čime se smanjuje ovisnost o mreži. U konačnici, net-billing ne znači kraj isplativosti, nego promjenu pristupa: od pasivnog slanja viškova prema aktivnom upravljanju energijom.

Zašto se uvodi nova pravila?

Hrvatska se ovom promjenom usklađuje s praksom u Europskoj uniji. Sustav netiranja bio je zamišljen kao privremena mjera poticanja investicija u obnovljive izvore, ali nije dugoročno održiv jer stvara pritisak na mrežni sustav i elektroprivredu.

Net-billing je model koji jasno odvaja proizvodnju od potrošnje. Građani i dalje imaju priliku uštedjeti i zaraditi, ali pod uvjetima koji odražavaju stvarnu vrijednost energije na tržištu.

Koliko će trajati povrat investicije nakon 2026.?

Procjene govore da će se vrijeme povrata ulaganja nakon uvođenja net-billinga blago produljiti. Umjesto prosječnih 6 do 8 godina koliko je trajao povrat u modelu netiranja, novi uvjeti mogli bi povrat produžiti za dvije godine u prosjeku, ovisno o veličini elektrane, navikama potrošnje i cijeni opreme.

Ipak, valja uzeti u obzir da cijene solarne tehnologije nastavljaju padati, dok cijena električne energije dugoročno raste. To znači da solarna elektrana ostaje racionalna i dugoročno isplativa investicija.

Kakvi su trendovi u Europi?

Većina članica EU već je prešla na net-billing ili slične modele. Primjerice, u Italiji i Španjolskoj višak energije se otkupljuje po tržišnoj cijeni, a potrošnja se naplaćuje po punoj cijeni. Građani su se prilagodili tako da ulažu u baterije, pametne kućne sustave i električna vozila koja se pune tijekom dana.

Hrvatska sada slijedi isti put, što usklađuje zemlju s europskim energetskim standardima.

Što građani trebaju znati danas?

1. Ako planirate solare: reagirajte do kraja 2025.
   Time si osiguravate deset godina starog povoljnijeg sustava.
2. Nakon 2026. fokus je na vlastitoj potrošnji.
   Vrijedi razmisliti o ugradnji baterije ili barem promjeni navika korištenja električne energije.
3. Isplativost ne nestaje.
   Solarne elektrane i dalje smanjuju račune, štite kućanstvo od rasta cijena struje i povećavaju vrijednost nekretnine.
4. Energetska tranzicija je dugoročna.
   Novi model nije prepreka nego prilagodba: on usklađuje tržište i otvara prostor za napredne tehnologije i energetske zajednice.

Zaključak

Ukidanje netiranja od 2026. godine predstavlja promjenu u načinu obračuna solarne energije u Hrvatskoj. Ipak, to nije razlog za odustajanje od ulaganja. Građani koji se odluče na gradnju solarne elektrane prije kraja 2025. uživat će deset godina povoljnog modela. Oni koji krenu nakon toga i dalje će imati koristi, samo uz drukčiji pristup s naglaskom na vlastitu potrošnju, pametno upravljanje energijom i korištenje baterija.

Solarna elektrana ostaje dugoročno sigurna investicija jer štiti kućanstva od rasta cijena struje i osigurava veću energetsku neovisnost. Novi zakon nas usmjerava prema održivijem i odgovornijem načinu korištenja obnovljivih izvora.